Bihejvioralna terapija

Bihejvioralna terapija

Bihejvioralna terapija

 

Šta bihejvrioralna terapija neće učiniti? Bihejvioralna terapija vam neće pomoći da spoznate sebe. Za razliku od psihoanalize, Neće tragati za skrivenim, nesvesnim motivima, za dubljim uzrokom ili poreklom vaših nevolja. Cilj bihejvioralne terapije je drugačiji. Pokušaće da vas u što kraćem roku oslobodi ponašanja i raspoloženja koja vam nanose štetu. Bihejvioralna terapija se zasniva na pretpostavci da je svako ponašanje (uključujući i emocionalne probleme) naučeno i da stoga može biti zamenjeno drugačijim, poželjnijim. Ili, narodski rečeno, da svaka navika ima odviku.
Od sedamdesetih godina prošlog veka bihejvioralna terapija je široko rasprostranjena. Sve više se kombinuje sa kognitivnim pristupom i sprovodi kao kognitivno-bihejvioralna terapija.

Bihejvioralna terapija se koristi u lečenju poremećaja i simptoma poremećaja kao što su upotreba opijata, agresivnost, poremećaji u ishrani, fobije, anksioznost. Koristi se i pri lečenju organskih poremećaja kao što su nekontrolisano mokrenje ili nesanica.

Kognitivno-bihejvioralna terapija se usredsređuje na izmenu lažnih misaonih obrazaca na kojima se zasniva neodgovarajuće, štetno ponašanje. Uključuje tretman afektivnih poremećaja, socijalne fobije, šizofrenije, opsesivno-kompulzivnih poremećaja, agorafobije, post-traumtaskog stresa, Alzhajmerove bolesti, poremećaj nedostatka koncentracije i hiperaktivnosti. Koristi se i u tretmanu horničnog bola pacijenta sa bolestima što su reumatoidni artritis, problemi sa leđima ili rak.

Bihejvioralna terapija je saradnički, akciono usmerena i daje pacijentima aktivnu ulogu. Obeshrabruje preveliku zavisnost od terapeuta. Tretman se obavlja u grupnim ili individualnim sesijama. Tretman obično ne traje duže od 16 nedelja ili sesija i relativno je kratak u poređenju sa dugim psihoterapeutskim pristupima.

U bihejvioralnoj terapiji se koriste različite tehnike, koje uključuju:

Bihejvioralne kućne zadatke

Terapeut često traži od pacijenta da između sesija uradi određene domaće zadatke. To mogu biti bihejvioralni eksperimenti u realnom životu, u kojima se pacijenti ohrabruju da isprobaju nove odgovore na situacije o kojima se raspravljalo.

Ugovaranje

Teraput i pacijent sklapaju pismeni ili usmeni ugovor o željenom ponašanju. Ugovor može da podrazumeva pozitivne podsticaje (nagrade), povezane sa odgovarajućim ponašanjem, i negativne podsticaje (kazne), povezane sa neodgovarajućim ponašanjem.

Modeliranje

Pacijent uči novo ponašanje kroz posmatranje.

Probe

Pacijent i teraput vežbaju kroz uloge, u kojima terapeut odigrava odgovarajuće ponašanje ili poželjne odgovore na situacije.

Učenje veština

Pacijent prolazi kroz obrazovni program da bi naučio društvene, roditeljske ili druge važne životne veštine.

Uslovljavanje

Terapeut koristi podsticaje da ohrabri određeno ponašanje. Na primer, dete sa hiperaktivnim poremećajem nedostatka pažnje može da dobije zlatnu medalju svaki put kada se usredsredi na zatadke i ispuni određene dnevne dužnosti. Zlatna zvezda ohrabruje poželjno ponašanje poistovećujući ga sa nečim pozitivnim. Podstciaj takođe može da se koristi da iskoreni nepoželjno ponašanje kroz negativne posledivce (kazne).

Sistematsko smanjenje osetljivosti

Pacijenti se postepeno izlažu situaciji kojee se boje, bilo na probama ili u stvarnosti. Terapeut će upotrebiti tehnike relaksacije da bi im pomogao da se suoče sa strahom i konačno potpuno uklone anksioznost. Na primer, pacijent na tretmanu zbog agorafobije, straha od otvorenih ili javnih mesta, najpre će se opustiti a zatim zamisliti sebe na trotoaru ispred kuće. Na sledećoj sesijii, može da, po opuštanju, zamisli kako posećuje prepun šoping centar. Predstave postaju sve intenzivnije dok se konačno teraput i pacijent u stvarnom životu ne suoče sa situacijom koja stvara anksioznost, posećujući šoping centar. Ponavaljajući spajanje poželjnog odgovora (opuštanje) sa situacijom koja proizvodi strah (otvorena, javna mesta) pacijent postpeno postaje sve manje osetljiv na traumatičnu situaciju i uči da, umesto strahom, odgovori opuštenošću.

Preplavljivanje

Preplavljivanje je ubrzana verzija sistematskog smanjivanja osetljivosit, u kojoj se pacijent suočava direktno sa traumtačnom stiacijom koje se najviše boji (bilo kroz mentalnu vizuelizaciju, bilo u kontaktu u stvarnom životu) sa ciljem da se ukloni strah.

Progesivno opuštanje

Podrazumeva kompletnu relaksaciju grupa mišića, smirivanje i pravilno disanje dok se telo potpuno ne oslobodi napetosti. Koristi se i kao vežba opuštanja da ublaži anksioznost i stres, i kao metod pripreme pacijenta za sistematsko smanjenje osetljivosti. Najpre se zatežu a zatim opuštaju grupa po grupa mišića.

Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT)

U kognitivno-bihejvioralnoj terapiji terapeut radi sa pacijentom kako bi identifikovao misli koje uzrokuju uznemirenost i primenjuje tehnike bihejvioralne terapije kako bi izmenio rezultirajuće ponašanje. Pacijenti mogu da imaju izvesna osnovna verovanja, izvesne misaone obrasce, koji su laćni i loše utiču na pacijentovo ponašanje i funkcionisanje. Na primer, pacijent koji pati od depresije može da razvije socijalnju fobiju jer je ubeđen da je nezanimljiv i nedopadljiv. Koginitvno bihejvioralni terapeut će testirati te pretpostavke ili obrasce, tražeći od pacijenta da imenuje rodbinu i prijatelje kojima je stalo do njega i koji uživaju u njegovom društvu. Ukazujući pacijentu da ga drugi cene, terapeut pokazuje iracionalnost pacijentovih pretpostavki. Takođe pacijentu nudi novi misaoni model kako bi promenio obrzac njegovog ponašanja (na primer, ja sam zanimljiva i dopadljiva ličnost, samim tim ne bi trebalo da imam nikakvih problema u stvaranju novih poznanstava). Dodatne bihejvioralne tehnike kao što je uslovaljavanje (korišćenje pozitivnih ili negativnih podsticaja kako bi se ohrabrilo poželjno ponašanje) i sistematsko smanjivanje osetljivosti (postepeno izlaganje situacijama koje proiuzrokuju anksioznost) mogu da budu korišćene kako bi se pacijent postepeno ponovo uvodio u društvene situacije.

Dodatne terapeutske tehnike koje se mogu koristiti sa kognitivno-bihejvioralnom terapijom uključuju:

Kognitivne probe

Pacijent zamišlja tešku situaciju a terapeut ga vodi kroz nju korak po korak, kako bi se sa njom suočio i uspešno poneo. Pacijent tada radi na mentalnom ponavljanju ovih koraka. Kada se situacija pojavi u realnom životu, pacijent bi trebalo da pribegne uvežbanom ponašanju, kako bi se sa njom suočio.

Dnevnička terapija

Od pacijenata se traži da vode detaljni dnevnik, beležeći svoje misli, osećanja i postupke kada se pojavi određena situacija. Dnevnik pomaže da pacijent postane svestan svojih neodgovarajućih misli i razume njoihove posledice na ponašanje. U kasnijim fazama terapije dnevnik može da posluži da pokaže i podstakne (osnaži) pozitivno ponašanje.

Provera ispravnosti

Od pacijenta se traži da provere ispravnost automatskih misli i obrazaca, kojima se rukovode. Terapeut može da traži od pacijenta da odrani ili očigledno pokaže da je obrazac istinit. Ukoliko pacijent ne uspe u tome, lažna priroda obrasca je razotkrivrena.

Biofidbek

Biofidbek uči pacijenta da kontroliše napetost mišića, bol, temperaturu tela, moždane talase i ostale telesne funkcije i procese kroz relaksaciju, vuzuelizaciju i pomoću drugih tehnika. U nekim slučajevima, pozitivni podsticaji se koriste da nagrade pacijente sa ispravnim bifodbek odgovorom za vreme tretmana. Naziv biofidbek odnosi se na biološke signale koji stižu pacijentu a namera je da pacijent razvije tehnike njihove kontrole.

Koristan link: http://www.healthline.com/galecontent/behavioral-therapy

 

 

( Izvor: www.iza-ogledala.com)

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

 

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra