Epilepsija i nasljednost
Većina žena s epilepsijom rađa zdravu djecu. Ipak, rizik rođenja djeteta s nekom prirođenom anomalijom u tih žena veći je nego u zdravih žena.
Epilepsie
Von der ProMente-Website (Vorheriges) – interessant - nur auf Kroatisch.
Interessante Inhalte der bisherigen Website von Pro Mente Psychologische Beratung (Mostar). Und einige neuere interessante Inhalte.
Većina žena s epilepsijom rađa zdravu djecu. Ipak, rizik rođenja djeteta s nekom prirođenom anomalijom u tih žena veći je nego u zdravih žena.
Živjeti s epilepsijom
Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kakav je odnos spavanja i epilepsije?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohađati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Pogoršava li se tijek bolesti starenjem?
Uzrokuje li epilepsija smanjenje mentalnih sposobnosti?
Epilepsija i novorođenče
Više od 90% žena koje boluju od epilepsije rodit će zdravo dijete. Vjerojatnost da će dijete imati neku od većih malformacija je 2 do 3 puta veća nego u općoj populaciji. Malformacije su češće ako se terapija provodi s 2 ili više antiepileptika.
Epilepsija savjeti za trudnice
EURAP (European Register of Anti-epileptic Drugs and Pregnancy, tj. Europski registar antiepileptika i trudnoće) je registar koji za dobrobit majki s epilepsijom i njihove djece prospektivno i multicentrično prati trudnoću uz istodobnu primjenu antiepileptika.
Epilepsija pomoć i samopomoć
Pročitajte nekoliko savjeta koji vam mogu olakšati svakodnevne probleme i učiniti život ugodnijim. Uvjerite se da su ti savjeti korisni i ljudima koji nemaju napadaje, a koristite ih ovisno o vrsti napadaja i problema koje imate.
Žene i epilepsija
Žena tijekom svoga života prolazi kroz slijed prirodnih događanja vezanih uz promjene u hormonalnom statusu, počevši od prve menstruacije (menarhe), preko trudnoće, poroda i dojenja, pa sve do menopauze. Kako svako od spomenutih razdoblja ima svoje specifičnosti vezane uz oscilaciju hormona, sve te promjene mogu utjecati na kliničku sliku i tijek bolesti.
