Lysergic acid diethylamide (LSD)

Lysergic acid diethylamide (LSD)

Lysergic acid diethylamide (LSD)

Kratkoročni efekti

 
LSD je halucinogena droga i zbog toga mijenja percepciju stvari koju prima mozak. Efekti LSD-a se osjete oko pola sata nakon konzumiranja droge, a najjači su nakon dva do šest sati, nestaju nakon dvanaest sati, ovisno o količini droge koja je konzumirana. Iskustva jako ovise o pojedincu i dozi, i teško ih je opisati zbog velikih različitosti u načinu na koji gledamo i razumijevamo svijet.
 

Korisnici često govore o vizualnim efektima intenzivnih boja, poremećenim slikama i pokretima u stacionarnim objektima. Pojavljuju se i poremećaji sluha, kao i promjene u osjećaju za prostor i vrijeme. Korisnik u većini slučajeva shvaća nestvarnu prirodu tih efekata i prave halucinacije su rijetke. Jednom kada je “putovanje” počelo, nije ga moguće zaustaviti ili ga kontrolirati. Ako je korisnik nestabilan, aksiozan ili depresivan tada on ili ona mogu iskusiti neugodnu reakciju, na primjer korisnikovo emotivno stanje može biti preuveličano, može osjetiti vrtoglavicu i dezorijentiranost i može iskusiti psihotičnu epizodu ponovnog proživljavanja života uključujući halucinacije i paranoju. Korisnik može iskusiti “dobro” i “loše” putovanje i ponekad oba u u jednom trip-u.

Smrti uzrokovane LSD-em su vrlo rijetke, iako je vjerojatnije da će se nesreće dogoditi kada korisnik halucinira. Postoji mala vjerojatnost predoziranja.

Dugoročni efekti

Oni korisnici koji konstantno uzimaju LSD moraju uzimati progresivno veće doze da bi postigli iste efekte. Ovo je izuzetno opasna praksa, dajući nepredvidljive reakcije na drogu.

Mali broj korisnika postane psihološki ovisan. Korisnici ne postaju fizički ovisni o LSD-u.

Moguće je da se pojave štetne psihološke reakcije poslije jednog tripa, ali su one učestalije kod stalnih korisnika. Iako su prolongirani ozbiljni psihološki problemi rijetki, postoje slučajevi da su se dogodili. Korisnici mogu manifestirati dugotrajne psihoze, kao što su shizofrenija ili duboka depresija. Teško je odrediti koliko i na koji način LSD utječe na ove bolesti. One se obično pojavljuju kod ljudi sa postojećim ili latentnim mentalnim bolestima.

Kod znatne količine LSD-a korisnici govore o ponovnom proživljavanju iskustava od prethodnog tripa (flashback), posebno nakon učestale konzumacije. Ovo vodi osobu do osjećaja dezorijentiranosti, aksioznosti, ali je rijetko opasno.

Prva pomoć

Što učiniti ako korisnik osjeća napetost i tjeskobu
- Držite osobu dalje od stimulansa, glasne muzike i jakog svijetla.
- Smirite osobu i uvjerite ju da je sve u redu.
- Govorite tiho i objasnite da će osjećaji panike postupno proći.
- Ohrabrite osobu da diše polako i duboko da bi spriječili hiperventilaciju.

Porijeklo

Lysergic acid diethylamide (LSD) je dobiven iz ražene glavnice, gljive nametnice koja divlje raste na viscima od raži i drugim travama. Prvi put je proizveden 1938. godine i prvo iskustvo LSD “trip-a” je otkriveno 1943. godine. U 50-ima i 60-ima droga je korištena u polju psihoterapije. Američka vojska je također pokazala interes za drogu kao način onesposobljavanja neprijateljskih snaga. Prateći terapeutsku uporabu LSD-a u Americi i kasnije u VB, droga dobiva publicitet i počinje se upotrebljavati u ne-medicinske svrhe. Hipi grupe su na to gledale kao na mogući način istraživanja transcendentalnih iskustava. Ovakvi događaji i reakcije publike na njih inicirali su donošenje zakona o LSD-u od strane Misuse of Drugs u VB 1966. godine. Njegova uporaba u medicinske svrhe je zabranjena kada je Misuse of Drugs Act 1971 stupio na snagu 1973 godine reflektirajući općenito stajalište da droga nema priznatu terapeutsku uporabu. Istraživanje droge je dozvoljeno pod licencom Home Office-a.

Tijekom protekle dekade LSD je općenito korišten kao način ušlagiranja, radije nego “proširivanje uma”. LSD je privukao cijelo novo tržište mladih ljudi involviranih u rave i klupsku scenu, koji bi obično konzumirali amfetamine i ecstasy-e.

U prošlosti, LSD je bio dostupan u obliku male tablete, često zvane “microdots”. U 60-ima, LSD je impregniran u šećerne kocke koje su se umotavale u srebrne folije i čuvale u hladnjaku.

LSD tablete se prodaju “na ulici” za otprilike Ł3 svaka.

Rizici

Najučestaliji znani rizici povezani uz LSD uporabu su nabrojeni ovdje.
Kada jednom “trip-putovanje” počne, nemoguće je zaustaviti ga ili kontrolirati.
Ako je korisnik nestabilan, aksiozan ili depresivan, tada on/ona može iskusiti neugodnu reakciju (“loše putovanje”).
Vjerojatnije je da će se nesreće dogoditi kada korisnik halucinira.
Dok iskušavate efekte LSD-a, teško je raditi nešto što zahtijeva koncentraciju; vozačke vještine, na primjer, će biti gotovo sigurno oslabljene.
LSD stvara toleranciju kod korisnika.
Moguće je da se pojave i suprotne psihološke reakcije poslije jednog “trip-a”, ali su one učestalije kod redovnih korisnika.
Znatan broj korisnika izvještava o “flashback-u”.

Miješanje LSD-a sa drugim drogama

Uzimanje više od jedne droge u isto vrijeme je poznato kao “mixing-miješanje”. Miješanje povećava opasnost od uzimanja droga i može dovesti do nepredvidljivih efekata. Droga može interaktivno djelovati u tijelu, i takva interakcija može biti štetna za korisnika, može čak ugroziti život.

Uzimanje kombinacije ecstasy-a i LSD-a može učiniti “loš trip” još gorim, i “povratak” još težim. Ako se LSD uzima sa amfetaminom korisnik može iskusiti halucinacije i paranoju. Pijenje alkohola za vrijeme konzumiranja LSD-a može dovesti do “lošeg tripa”.

Miješanje nedopuštene droge sa medicinom može promijeniti efekte droge i medicine. Ovo može biti jako opasno, i to je osobito važna informacija za ljude koji uzimaju lijekove već dulji period, i za ljude koji uzimaju antibiotike ili lijekove za epilepsiju i astmu.



izvor: blog.hr
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

 

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra