Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

Epilepsija i novorođenče

Živjeti s epilepsijom

Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kakav je odnos spavanja i epilepsije?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohađati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Pogoršava li se tijek bolesti starenjem?
Uzrokuje li epilepsija smanjenje mentalnih sposobnosti?

Alkoholizam

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest. Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.

Socijalne fobije - Strah od ljudi i društva

Socijalne fobije su poremećaji koji se očituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremećajem se plaše svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pri čemu su simptomi mnogo jače izraženi nego kad je riječ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.