Alkoholizam

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest. Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.

ISTODOBNO NAM SE DOGODIO I VIRUS I POTRES, A PSIHOLOZI SAVJETUJU: ‘U toj situaciji jedna stvar je najpogubnija’

Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/istodobno-nam-se-dogodio-i-virus-i-potres-a-psiholozi-savjetuju-u-toj-situaciji-jedna-stvar-je-najpogubnija/ 

24.03.2020. Autor: Danas.hr

‘Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’, ističe Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima.

Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, kazuje za Vijestihr nekoliko stručnjaka. Napominju kako su i strah i panika su prirodne i očekivane reakcije.

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Test anksioznosti (BAI - Beck inventar anksioznosti)
Ovo je automatizirani test. Rezultat dobivate po emailu, odmah ako unesete Google email adresu sa: @gmail.com, odnosno u roku od 10-15 minute, za ostale email adrese.
ISPUNJAVANJE OBRASCA:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScosW2Yr1OBs2FmlYahcQPugbRr0Tc6Eo726E8uy9sHkbR8gw/viewform?vc=0&c=0&w=1&usp=mail_form_link

Hvala lijepo.
Psihološko savjetovalište ProMente https://www.facebook.com/ProMentePsiholoskoSavjetovaliste https://www.facebook.com/groups/psiholoskosavjetovaliste
Statistical Agency Studio Leonardo https://www.facebook.com/groups/statistika.spss https://www.facebook.com/Statistical-Agency-100179141645805

ISPUNJAVANJE OBRASCA: 
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScosW2Yr1OBs2FmlYahcQPugbRr0Tc6Eo726E8uy9sHkbR8gw/viewform?vc=0&c=0&w=1&usp=mail_form_link

OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

Živjeti s epilepsijom

Većina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu školu, mogu biti uključena u vrtić, odnosno "malu" školu. Preporuča se stručno osoblje upoznati s bolešću djeteta, kako bi u slučaju javljanja smetnji svrsishodno postupili.
Što sve može izazvati napadaje i kako ih izbjeći?
Kakav je odnos spavanja i epilepsije?
Kako voditi normalan život ako se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme?
Mogu li djeca s epilepsijom pohađati redovne vrtiće i škole?
Uzrokuje li epilepsija smetnje u ponašanju i emocionalnu nestabilnost djeteta?
Pogoršava li se tijek bolesti starenjem?
Uzrokuje li epilepsija smanjenje mentalnih sposobnosti?

Socijalne fobije - Strah od ljudi i društva

Socijalne fobije su poremećaji koji se očituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremećajem se plaše svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pri čemu su simptomi mnogo jače izraženi nego kad je riječ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.