Početna

Pro Mente

Liječenje

Problemi i poremećaji

Za pročitati

+387-63-313-140 email: [email protected] Skype ID: san_84

Search Our Site

Registracija

Erektilna disfunkcija


Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.

Uvod
Psihološka ili fizička impotencija
Psihološki uzroci erektilne disfunkcije
Spolna aktivnost
Liječnikov pristup bolesniku s erektilnom disfunkcijom
Liječenje
Literatura

Depresija i samopomoć



Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

 

Menopauza i seksualni problemi


Menopauza i seksualni problemi
Kako žene stare, pojavljuju se neki seksualni problemi koji utječu na njihovo fizičko zdravlje. Jedan primjer ovoga je problem menopauze. Kada ovaj problem iskrsne, može utjecati na cijeli sustav žene. Seksualni problemi se događaju kao rezultat hormonske neravnoteže. Kao osoba koja vrednuje zdravlje, vrlo je važno da steknete razumijevanje o menopauzi i drugim seksualnim problemima prisutnim u vašem tijelu. U vezi s tim, saznat ćete o nekim seksualnim problemima koji uključuju menopauzu i mogućim tretmanima potrebnim da preokrenete stanje.

Opsesivno prejedanje


Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju

Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.

Što je poremećaj kompulzivnog prejedanja?

Subcategories

Problemi ovisnosti

* Ovisnost o psihoaktivnim tvarima
* Alkoholizam
* Ostale ovisnosti:
# Klađenje

Problemi i poremećaji kod djece

Kao i odrasli i kod djece se javljaju različiti psihološki problemi i poremećaji koji se manifestiraju na mnogo načina. 

Psihološki problemi i poremećaji u braku, ljubavi, seksu

- psihoseksualne smetnje


* Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta
* Parafilije
* Bračne i ljubavne krize

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Somatoformni poremećaji

* Somatizacijski poremećaj
* Konverzivni poremećaj
* Hipohondrijski poremećaj
* Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
* Tjelesni dismorfni poremećaj

Shizofrenija i srodni poremećaji


* Shizofrenija
* Shizoafektivni poremećaj
* Ostali shizofreniji srodni poremećaji:
# Kratki psihotični poremećaj
# Perzistirajući sumanuti poremećaj

Poremećaji spavanja i sna

* Parasomnije
* Sindromi sleep apneje
* Hipersomnija
* Insomnija (nesanica)
* Sindrom nemirnih nogu

Poremećaji raspoloženja


* Depresija
* Distimični poremećaj
* Ciklotimični poremećaj
* Bipolarni poremećaj

Poremećaji prehrane

* Anoreksija nervoza
* Bulimija nervoza
* Poremećaj prekomjernog jedenja

Ostali psihološki problemi i poremećaji

+ Suicidalno ponašanje

+ Poremećaji ličnosti

+ Poremećaji autističnog spektra

+ Migrena

+ Moždani udar

+ Multipla skleroza

+ Parkinsonova bolest

 

Više o:

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Disocijativni poremećaji

* Disocijativna amnezija
* Disocijativna fuga
* Disocijativan poremećaj identiteta
* Depersonalizacijski poremećaj

Anksiozni poremećaji

* Napadi panike i panični poremećaj
* Fobije
# Agorafobija
# Socijalne fobije
# Jednostavne fobije
* Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
* Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
* Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
* Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja
* Tjeskoba i strepnja
* Akutni stresni poremećaj

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

To je najčešći tip ireverzibilne i napredujuće degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura, prvenstveno hipokampalne regije. U podlozi je stvaranje senilnih plakova i neurofibrilarna degeneracija. U kasnijem tijeku dolazi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju psihičke simptome te promjene u živčanim stanicama koje dovode do njihova odumiranja.

Prisutna je od 1-3% do čak 11% svjetske populacije u dobi iznad 70 godina prema nekim statistikama. Bolest se najčešće javlja u 5. i 6. desetljeću života i ima progredijentan tijek, a u otprilike slijedećih pet godina po prvim simptomima dolazi do teške demencije. Od postavljana dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive 5-7 godina.