Za impotenciju mlađih muškaraca kriva je psiha!
Stručnjaci su ustanovili da je impotencija 99% mlađih muškaraca posljedica psiholoških čimbenika. Potankosti su u članku!
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Stručnjaci su ustanovili da je impotencija 99% mlađih muškaraca posljedica psiholoških čimbenika. Potankosti su u članku!
Redovni seks za naše tijelo i psihu predstavlja više nego sam užitak i zabavu. Seks igra važnu ulogu u našem fizičkom i emocionalnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje, što se objašnjava jačanjem imunološkog sustava, poboljšanjem prokrvljenosti vitalnih organa, popuštanjem bolova, regulacijom hormona i većim stupnjem životne radosti i zadovoljstva. Dobar seks je zdrav za opterećeni ljudski mozak, a dugoročno štiti srčano-žilni sustav.
Seksualno aktivni ljudi su rjeđe na bolovanju, društveniji su, bolje raspoloženi i više uživaju u životu. Ovo su rezultati koje je Dr Ted Mcllvenna (Institute for Advanced Study of Human Sexuality, San Francisco) dobio istražujući seksualni život 90 000 američkih odraslih osoba.
Prije godinu dana, u jednom sam domaćem mjesečniku posvećenom zdravlju, u čijem se impresumu spominju imena uglednih liječnika, pročitao tekst u kojem se tvrdi da više od polovine muškaraca u Hrvatskoj ima problema s erekcijom. Je li to istina? Je li moguće da brojka tako visoka? Jedino u što sam u tom momentu bio siguran jest da autor teksta o tome zapravo ne zna ništa. U to vrijeme, naime, u Hrvatskoj nije postojalo niti jedno istraživanje o muškim seksualnim smetnjama, odnosno nije bilo podataka na temelju kojih bi se mogao donijeti bilo kakav zaključak, a kamoli navesti postotak muškaraca s erektilnim problemima. Autor je naprosto preuzeo rezultate jedne američke studije i pripisao ih, bez imalo krzmanja, hrvatskim muškarcima.
Erekcijska disfunkcija (ED) je nesposobnost postizanja i/ili održavanja erekcije (u trajanju od 6 mjeseci) dovoljne za normalan spolni odnos. Takvo se stanje ne smatra normalnim ni u kojoj životnoj dobi te ga je potrebno liječiti. Muškarci bi u svakoj životnoj dobi trebali biti u mogućnosti postići erekciju, uz manje ili više podražaja.
Istraživanje među ženama je pokazalo kako je jedno od najneprikladnijih pitanja koje se može postaviti nakon orgazma : "Jesi li svršila?" ili "Jesi li doživjela orgazam?".
Najvjerojatniji odgovor žene na to pitanje bit će: "Naravno da jesam!" ili "Da ti je stvarno stalo do mene, ti bi to znao!". I to u slučaju da još uvijek razgovara s vama i da vi ne spavate na kauču. Njena reakcija na ovo pitanje može biti vrlo negativna, bez obzira na to je li doživjela orgazam, stvarni ili glumljeni. To je zbog društvenog pritiska koji se na nju stavlja. Društvo nas navodi da vjerujemo kako je za ženu prirodno da svaki put doživi orgazam, jer se to zahtijeva od nje ukoliko želi da je smatraju normalnom i modernom ženom.
Kod razgovora o muškom penisu, obično se postavlja pitanje znači li veći ujedno i bolji. Odgovor na to pitanje glasi: ponekad je bolji veći, a ponekad je bolji manji!
Veličina penisa koju žena želi ili preferira često ovisi o njenoj trenutnoj situaciji i aktivnosti o kojoj razmišlja. Ukoliko razmišlja o prvom vaginalnom seksu, svaki penis će joj vjerojatno izgledati prevelik i zastrašujući. Ukoliko žena razmišlja o analnom seksu, može donijeti odluku ovisno o veličini partnerova penisa. Ukoliko želi oralno stimulirati partnera, bit će zadovoljnija s manjim penisom jer će preveliki penis u ustima ili izazivati gušenje i nagon na povraćanje, ili će je zbog njega jako boljeti mišići čeljusti. Ženina maštanja, dakle, nisu nužno čvrsto definirana.
"Čovjek može preživjeti potres, epidemiju, strašnu bolest, svaki oblik duhovne muke; no najrazornija tragedija koja ga može zadesiti bila je i ostat će tragedija spavaće sobe." (Tolstoj)
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745