Menstruacija i seks

Menstruacija i menstrualni ciklus vrlo su važni u životu žene. Ako se uzme u obzir da žene prosječno imaju menstruaciju od dvanaeste do pedesete godine i da mjesečno imaju pet dana krvarenje, zaključujemo da provede gotovo sedam godina života krvareći. Dodatno, određeni aspekti menstrualnog ciklusa mogu je pogađati preko trideset godina. Rezultat je velika uloga menstrualnog ciklusa u seksualnom životu.

U modernom društvu postoji gotovo univerzalna averzija prema ženama s menstruacijom i simbolima menstruacije. Zašto ljudi povezuju menstruaciju s lošim stvarima? Često se bojimo onoga što ne razumijemo. Ideja o ženinom normalnom "krvarenju" po rasporedu, u fazi s mjesecom, i bez znakova bolesti, nekima je zastrašujuća. Miris krvi može privući gladne mesoždere pa bi žene s menstruacijom možda ugrozile grupu ljudi u nekoj situaciji. Kao rezultat, menstruirajuće žene se često izostavljaju iz grupnih aktivnosti.
Usprkos čestim stereotipima o menstruaciji, ona bi trebala biti normalan i zdrav dio muškog i ženskog života.

Prepoznavanje, dijagnosticiranje i šifriranje Alzheimerove demencije

Svakodnevno pregledavajući veliki broj osoba starije životne dobi, liječnici primarne zdravstvene zaštite će vrlo teško moći razlikovati čestu "staračku zaboravljivost" od početnih simptoma Alzheimerove demencije (AD). Tek neki simptomi, koje će im navesti obitelj oboljelog, mogu pobuditi sumnju da se radi o početku zloćudnog psihičkog poremećaja - AD.

Poremećaji spavanja u djece

Liječnici koji rade s djecom vrlo su često suočeni s problemima i brigom roditelja uzrokovanih poteškoćama u spavanju njihove dojenčadi i djece. Ovi ne tako rijetki problemi pogađaju 15-35% dojenčadi, s poljedičnom izmorenošću roditelja, depresijom majke, utjecajem na ponašanje i razvoj djeteta, te narušavanjem odnosa dijete - roditelj.


Uvod

Najčešći problemi

Posljedice

Mogućnost intervencije

Literatura

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?

Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?

Depresija i samopomoć

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

Kako prehrana utječe na spavanje?

Reci mi što jedeš i ja ću ti reći kako spavaš – ovaj preduvjet "dijagnoze" ne zvuči nimalo besmisleno, jer prehrambene navike utječu na sve aspekte našega života, kako na fizičko, tako i na mentalno, pa je logično da prehrana itekako biva povezana sa snom. I ne samo na onaj način na koji svi znamo, a koji nam kaže da ćemo ako teško i kasno jedemo ujedno i teško spavati...

San je, znamo već, prirodna čovjekova metoda opuštanja, način na koji se naše tijelo puni nakon cjelodnevnog pražnjenja, a zajedno s umom prikuplja energiju za novi dan. U savršenom svijetu svi bi spavali dobro, čvrsto, bezbrižno i opušteno, što bi nas ne samo odmorilo, već i pretvorilo u daleko učinkovitije osobe na poslu i kod kuće. Bili bi smireniji u svim društvenim kontaktima, a naše bi se kognitivne funkcije daleko poboljšale, kao i mentalne sposobnosti svih vrsta. Bili bi jednostavno učinkovitiji, radišniji, opušteniji i, ukratko, sretniji.