Dio zanimljivog sadržaja sa prethodne Web stranice: Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar).
I neki noviji sadržaji.
Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.
Mnogi ljudi su pod stresom. Neki to mogu dobro podnijeti, drugi pate od toga, što može dovesti do izgaranja i drugih problema. Ali što znači dobro ili loše rješavanje stresa? Što je zapravo stres? Pripadaju li tome i stvari poput vjenčanja i operacija? U sklopu treninga regulacije stresa individualno definiramo fizičke, psihičke i socijalne stresore.
Ono što se često zaboravlja ili se ponekad uopće ne smatra relevantnim su mali svakodnevni stresori, stresori performansi i uloga vlastitih misli kao pojačivača stresa, zbog čega ćemo se njima vrlo pažljivo posvetiti. .
I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.
Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.