Dio zanimljivog sadržaja sa prethodne Web stranice: Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar).
I neki noviji sadržaji.
Godišnje 17 miliona ljudi širom svijeta umire od srčanog udara. Od toga ih je čak 80 posto iz srednje i slabo razvijenih zemalja, poput naše.
Pojam stres neizbježan je kada govorimo o uticaju načina života savremenih ljudi na njihovo zdravlje. Svakodnevno možemo čuti izraze kao što su "Pod stresom sam", "Ovo je jako stresno", i slično, ili se i sami tako osjećamo.
U trenucima kada osjećate manjak energije ili jednostavno imate loš dan posegnite za namirnicama koje će vam u trenu vratiti snagu i smanjiti razinu stresa u organizmu. Naranča i orašasti plodovi su idealne grickalice za svako doba dana.
Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:
Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.
Dobro je zdravlje temelj razvoja mentalnih mogućnosti. Svaka naša djelatnost, mišljenje i osjećanje ovise o stanju našeg živčanog sustava - tijela. U dane kada se osjećamo odmorenim i svježim svaka djelatnost izgleda lakša i djelotvornija. Naprotiv, u dane kada smo napeti i umorni izražavamo loše raspoloženje u svemu što činimo. Svako iskustvo, svaka djelatnost ostavlja neku promjenu u živčanom sustavu. Te promjene zovemo stres. Svjetlo koje pada u oko uzrokuje neke kemijske promjene u živcu oka, taj poticaj putuje dalje i uzrokuje daljnje promjene u živcima kojima prolazi. Zvuk koji čujemo, film koji gledamo, itd. Svako iskusvo ostavlja promjene u živčanom sustavu. Takve promjene zovemo stres. Stres se dakle može shvatiti kao neka strukturalna ili materijalna promjena, abnormalnost u tijelu prouzrokovana životnim iskustvom. Svako isustvo, pozitivno ili negativno, ako izaziva preopterećnje, može u sustavu duh/tijelo prouzročiti stres.
Od šume ne vidiš drvo.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko nudi Vam brzo i fleksibilno psihološko savjetovanje.
Bilo gdje.
Za svakoga.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko
Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije
Adresa: Zum Alten Hofgarten 21,
94405 Landau an der Isar
Deutschland
Tel: +49 178 110 3745
Email: [email protected]
Web: www.Psycholog.Bayern
DE 
HR