Detalji

Siječanj 15,2022

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Opširnije: Epilepsija

Detalji

Prosinac 16,2021

Fetiš - neuobičajena seksualna fiksacija

Fetišizam?
Fetišizam je fiksacija na nežive objekte ili dijelove tijela koji nisu prvenstveno seksualne prirode te prisilna potreba za njihovim korištenjem u svrhu postizanja seksualnog zadovoljstva. Predmeti ili dijelovi tijela postaju seksualni simboli, fetiši.
Fetišizam se javlja gotovo isključivo kod muškaraca. Jednom kad se uspostavi fetišizam postaje kronično, dugotrajno stanje odnosno obrazac ponašanja. Fetišizam je oblik parafilije.

Parafilija?
Parafilija je stanje kad seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo osobe ovise o fantaziranju i provođenju seksualnog ponašanja koje je neuobičajeno ili ekstremno. Može uključivati neki objekt ili subjekt (djecu, životinje, različite fetiše) ili određeni čin (npr. nanošenje boli, pokazivanje dijelova tijela itd.). većina parafilija mnogo je češća kod žena nego kod muškaraca. Usmjerenost parafilije uglavnom je vrlo osobita i nepromjenjiva.

Opširnije: Fetiš - neuobičajena seksualna fiksacija

Detalji

Prosinac 16,2021

Orgazam: je li svršila ili nije?

Istraživanje među ženama je pokazalo kako je jedno od najneprikladnijih pitanja koje se može postaviti nakon orgazma : "Jesi li svršila?" ili "Jesi li doživjela orgazam?".
Najvjerojatniji odgovor žene na to pitanje bit će: "Naravno da jesam!" ili "Da ti je stvarno stalo do mene, ti bi to znao!". I to u slučaju da još uvijek razgovara s vama i da vi ne spavate na kauču. Njena reakcija na ovo pitanje može biti vrlo negativna, bez obzira na to je li doživjela orgazam, stvarni ili glumljeni. To je zbog društvenog pritiska koji se na nju stavlja. Društvo nas navodi da vjerujemo kako je za ženu prirodno da svaki put doživi orgazam, jer se to zahtijeva od nje ukoliko želi da je smatraju normalnom i modernom ženom.

Opširnije: Orgazam: je li svršila ili nije?

Detalji

Prosinac 16,2021

Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje

Redovni seks za naše tijelo i psihu predstavlja više nego sam užitak i zabavu. Seks igra važnu ulogu u našem fizičkom i emocionalnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje, što se objašnjava jačanjem imunološkog sustava, poboljšanjem prokrvljenosti vitalnih organa, popuštanjem bolova, regulacijom hormona i većim stupnjem životne radosti i zadovoljstva. Dobar seks je zdrav za opterećeni ljudski mozak, a dugoročno štiti srčano-žilni sustav.

Seksualno aktivni ljudi su rjeđe na bolovanju, društveniji su, bolje raspoloženi i više uživaju u životu. Ovo su rezultati koje je Dr Ted Mcllvenna (Institute for Advanced Study of Human Sexuality, San Francisco) dobio istražujući seksualni život 90 000 američkih odraslih osoba.

Opširnije: Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje

Detalji

Siječanj 15,2022

Ne napadajte ga zbog teškoća s erekcijom!

Ovog ćemo puta malo o tome kako na vas utječu njegove teškoće s erekcijom i kako na to reagirati na miran način.
Često se događa da muškarci ne mogu seksualno funkcionirati onako kako i kada to mi od njih očekujemo, što se manifestira kao teškoća s erekcijom. Za takvu pojavu uzroci mogu biti psihičke ili fizičke prirode. Najgore što se ženi može dogoditi, u trenutku kada njegov - i njen - buzdovan zakaže, jest da je uhvati panika i da za ono što se događa razloge počne tražiti u sebi, a time samo povećava probleme.

Opširnije: Ne napadajte ga zbog teškoća s erekcijom!

Detalji

Siječanj 15,2022

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.

Opširnije: Konverzivni poremećaj