Suchtprobleme

Von der ProMente-Website (Vorheriges) – interessant - nur auf Kroatisch. 

Interessante Inhalte der bisherigen Website von Pro Mente Psychologische Beratung (Mostar). Und einige neuere interessante Inhalte.

Jeste li ovisni o internetu

Jeste li ovisni o internetu

Koliko je surfanja zdravo

 
Opet ste sinoć do kasno u noć surfali internetom. Obitelj je davno zaspala, a vi ste samo na čas željeli provjeriti situaciju na burzi, u državi i okolici, prispjele e-mailove. I ostali pred ekranom do 3 ujutro. Uz kratki prekid radi odlaska u toalet. Je li vam netko iz obitelji već počeo prigovarati da previše vremena provodite na internetu? Jeste li zbog toga počeli zanemarivati prijatelje, obaveze, zaboravili na glad? Ostajete li redovito budni do kasno u noć surfajući webom? Chatate, downloadate glazbu, filmove ili najnovije programe (koje zapravo rijetko koristite)? Imate više prijatelja na Facebooku nego onih koje možete zagrliti i s njima popiti kavu? Imate li online prijatelja čiji vam lik i glas nisu niti poznati? Svaki pozitivan odgovor na ova pitanja povećava vjerojatnost da imate smanjenu kontrolu nad time koliko vremena provodite na internetu. Možda već imate i problem. Jeste li (već) ovisni o - netu?

Tanoreksija-opsjednutost tamnjenjem

Tanoreksija-opsjednutost tamnjenjem


Tanoreksija je sindrom kod kojeg osoba ima psihičku i/ili fiziološku ovisnost o izlaganju UV zrakama (suncu ili solariju). Riječ tanoreksija složenica je engleske riječi za boju kože, tan i riječi anoreksija zbog sličnosti mehanizma tih dviju bolesti. Osoba pretjerano često odlazi u solarij (ili na plažu) u želji da postigne što tamniji ten.

Lysergic acid diethylamide (LSD)

Lysergic acid diethylamide (LSD)

Kratkoročni efekti

 
LSD je halucinogena droga i zbog toga mijenja percepciju stvari koju prima mozak. Efekti LSD-a se osjete oko pola sata nakon konzumiranja droge, a najjači su nakon dva do šest sati, nestaju nakon dvanaest sati, ovisno o količini droge koja je konzumirana. Iskustva jako ovise o pojedincu i dozi, i teško ih je opisati zbog velikih različitosti u načinu na koji gledamo i razumijevamo svijet.

Ovisnosti: Alarmantne činjenice

Ovisnosti: Alarmantne činjenice

 


Sudeći prema rezultatima brojnih anketa, statističkim i drugim podacima, svi mi, pogotovo oni koji rade s mladima, moramo biti u stanju pripravnosti
Ovisnosti (alkohol, duhan i psihoaktivna sredstva), nova opća opasnost koja se nakon domovinskog rata nadvila nad našu domovinu, pozivaju na akciju svih koji rade s mladima. zašto mladi čovjek krene putem neke ovisnosti, zbog znatiželje, loše obitelji ili osobnog dokazivanja, nitko ne zna pravi odgovor.

Ovisnosti: Što kažu mladi

Ovisnosti: Što kažu mladi

 

Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…


Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:

* radoznalost 17%
* afirmacija među vršnjacima 43%
* osobni problemi 29%
* redukcija neugode 25%
* hedonizam 27%
* problemi u obitelji 9%
* neznanje 1%.

Definicija kockanja

Definicija kockanja

U međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X(F63.0,Z72.6) i DSM-IV-TR(312.3), patološko kockanje je navedeno kao jedna od šest kategorija poglavlja »Poremećaji kontrole ponašanja». ((American Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental disorderes, fourth Edition, Text Revision, Electronic DSM-IV-TR-TM Plus; Washington, DC: American Psychiatric Publishing Inc., 2003.)

Definicija poremećaja kontrole ponašanja glasi: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu, i koji je obično obeležen zadovoljstvom nakon što se izvede.

Bitno obeležje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju, impulsu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Poremećaj se ogleda u tome da osoba ima rastući osećaj napetosti i uzbuđenja pre samog čina, a za vreme samog čina osećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju javiti žaljenje, kajanje i osećaj krivice.

Bitno obeležje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje, koje unosi razdor u lična, porodična i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovlađuju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X prepoznata su dva poremećaja u vezi sa kockanjem i označena su šiframa:
  • Z 72.6 – kockanje i klađenje koji se povezuju sa načinom života i odnose se na problematično kockanje
  • F 63.0 – patološka sklonost kockanju kao poremećaj kontrole navika i impulsa