VRSTE POREMEĆAJA PREHRANE

VRSTE POREMEĆAJA PREHRANE

Prehranu kontrolira mnogo čimbenika, uključujući apetit, hranu, dostupnost, navike obitelji, vršnjaka i kulturne običaje, te se tiče i kontrole volje.

Naše male i velike ovisnosti

Naše male i velike ovisnosti

- kockanje, kupovanje, seks, telefoniranje...

 

Ovisnici o kocki

 

Ovisnici o kocki i bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su ovisni o učinku hormona koji djeluju na mozak tijekom upražnjavanja ovisnosti

Kad se spomene ovisnost, obično pomislimo na alkohol, nikotin, opojne droge i analgetike, no predmeta ovisnosti ima mnogo više. To mogu biti namirnice poput ugljikohidrata (čokolada i drugi slatkiši), naprave (telefon, računalo) i aktivnosti (kupovanje, seks, nasilje i razni oblici riskiranja). Ukratko, sve što može izazivati ugodu i što nam može nedostajati kad nam nije na raspolaganju.
Ljudi su ovisni o onome što im pruža ugodu kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obje komponente, ugode i boli, nema ovisnosti. Bol o kojoj govorimo zove se apstinencijska kriza i ona je ključ shvaćanja ovisnosti.

ADHD I PREHRANA

 

ADHD I PREHRANA

 

Zanimljiv pristup rješavanju ADHD poteškoća nudi specijalist pedijatar alergolog dr. Doris J. Rapp koja pad koncentracije, nemogućnost održanja pozornosti i stalnu potrebu za akcijom vidi, između ostalog, i u hrani koju dijete konzumira.

Kada govorimo o osjetljivosti na hranu kod hiperaktivnog sindroma, valja naglasiti da se radi o još uvijek nedefiniranom mehanizmu.

Opsesivno prejedanje

Opsesivno prejedanje


Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju

Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.

Što je poremećaj kompulzivnog prejedanja?

Jeste li ovisni o internetu

Jeste li ovisni o internetu

Koliko je surfanja zdravo

 
Opet ste sinoć do kasno u noć surfali internetom. Obitelj je davno zaspala, a vi ste samo na čas željeli provjeriti situaciju na burzi, u državi i okolici, prispjele e-mailove. I ostali pred ekranom do 3 ujutro. Uz kratki prekid radi odlaska u toalet. Je li vam netko iz obitelji već počeo prigovarati da previše vremena provodite na internetu? Jeste li zbog toga počeli zanemarivati prijatelje, obaveze, zaboravili na glad? Ostajete li redovito budni do kasno u noć surfajući webom? Chatate, downloadate glazbu, filmove ili najnovije programe (koje zapravo rijetko koristite)? Imate više prijatelja na Facebooku nego onih koje možete zagrliti i s njima popiti kavu? Imate li online prijatelja čiji vam lik i glas nisu niti poznati? Svaki pozitivan odgovor na ova pitanja povećava vjerojatnost da imate smanjenu kontrolu nad time koliko vremena provodite na internetu. Možda već imate i problem. Jeste li (već) ovisni o - netu?

Ovisnosti: Što kažu mladi

Ovisnosti: Što kažu mladi

 

Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…


Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:

* radoznalost 17%
* afirmacija među vršnjacima 43%
* osobni problemi 29%
* redukcija neugode 25%
* hedonizam 27%
* problemi u obitelji 9%
* neznanje 1%.

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra