Poremećaji spavanja

Veliki postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje.

Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu učinkovitost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu.

Spavanje i sanjanje

Ljudskom organizmu je san prijeko potreban jer tijelo ne može izdržati neprekidne 24-satne napore. Ali, tijelo se nikada sasvim ne isključuje. Za vrijeme sna mozak je izuzetno aktivan. Zapravo, prema jednoj teoriji mozak se upravo u snu, kada osjeti gotovo ne šalju nikakve podatke, reprogramira, a to, očito, postiže tako da se oslobađa svih zastarjelih i nepoćudnih informacija.

Postoje dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba su naznačena s karakterističnim fiziološkim promjenama.

Stres

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?

ALZHEIMEROVA BOLEST I OBITELJ

Sažetak

U ovom radu bit e prikazana osnovna obilje_ja socijalno-medicinskog problema Alzheimerova bolest i posljedi_nih poteškoa u funkcioniranju obitelji.
Alzheimerova bolest je bolest stanica mo_dane kore i okolnih struktura, a karakterizira je brza progresivnost i ireverzibilnost, te ošteenja živčanih stanica. To je duga i teška bolest, za sada neizlječiva, iscrpljujuća za oboljelog i njegovu obitelj.

Depresija i alkohol

Depresija i alkoholizam su izrazito povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholičari jer neraspoloženje i tjeskobu pokušavaju "izliječiti" alkoholom. Pritom, mnogo toga u životu alkoholičara djeluje na povećanje depresije i loše raspoloženje, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teško pobjeći.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda