Opsesivno prejedanje

Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju

Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.

Što je poremećaj kompulzivnog prejedanja?

Što treba zapamtiti o seksualnim problemima i seksualnoj terapiji?

Odgovarajući na pitanja koja postavljate u rubrici Seksualnost, često razmišljam o tome što i koga preporučiti onima čiji je seksualni život opterećen problemima. Kao kratki vodič, sljedećih deset točaka nastoje sažeto prikazati temeljne inoformacije i upute vezane uz poremećaje seksualnog zdravlja. Tekst u nastavku polazi od dvije činjenice:
(A) Seksualne smetnje imaju raznorodne, i često kombinirane, uzroke;
(B) U pravilu, liječenje seksualnih smetnji podrazumijeva uključivanje u postupak i partnera/partnerice osobe koja iskazuje problem.

Tjeskobna (anksiozna) djeca

Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

Transseksualnost i promjena spola

Definicija
Transseksualizam postoji kad je osoba naizgled normalne tjelesne spolne diferencijacije uvjerena da pripada suprotnom spolu. Često se koristi izraz ˝zarobljen/a u tijelu suprotnog spola˝. Povezan je s neizdržljivom željom da se posve postane osoba drugog spola: građom (anatomski), funkcijom (fiziološki) i u društvu (psihosocijalno).

Povijest
Einar Wegener, danski umjetnik, prva je osoba koja je promijenila spol. Einarova transformacija je počela kad je na zamolbu supruge Grete Wagner, slikarice portreta, pozirao kao model u ženskoj odjeci. Einar se nastavlja oblačiti kao žena i koristi se imenom Lili Elbe. Ranih tridesetih godina prošlog stoljeća Greta Wagner je potražila liječnika koji će njenom suprugu pomoći postati potpuna osoba. 1930. godine Einar Wegener je ušao u Kliniku za ženske bolesti u Dresdenu, a nekoliko mjeseci nakon toga iz nje je izašao kao Lili Elbe. Osim odstranjenja penisa, Einaru su presađeni jajnici i maternica. Operacija se pokazala fatalnom i Lili Elbe umire 1931. godine.