ŽENSKE SEKSUALNE DISFUNKCIJE

1. Što je ženska seksualna disfunkcija (poremećaj)?
Seksualna disfunkcija je poremećaj koji kod žene dovodi do nezadovoljavajućeg seksualnog odnosa.
Najčešći su oblici:

- anorgazmija
- vaginizam
- dispareunija
- anafrodizija

Depresija

"Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da je depresija 4. najveći svjetski zdravstveni problem, a 2020. godine biti će 2. svjetski zdravstveni problem. Depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima."

Murray i Lopez, 1996.


Uvod
Često neprepoznati poremećaj
Visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih
Velika smrtnost
Gubitak radne sposobnosti
Tablica 1. 10 vodećih uzroka radne nesposobnosti u svijetu 1990.g. prema SZO
Kako prepoznati depresivni poremećaj i postaviti dijagnozu
Koji su kriteriji za veliku depresivnu epizodu (prema DSM-IV)
Oblici depresivnog poremećaja
Liječenje depresivnog poremećaja
Popis literature

Seksualne disfunkcije u žena - općenito

Spolni čin sastoji se od faze uzbuđivanja i faze orgazma. Poremećaji jedne ili druge faze mogu biti posljedica organskih ili funkcijskih razloga, ili i jednih i drugih zajedno.

Bolesti koje oštećuju neurološke funkcije, npr. dijabetes ili multipla skleroza, mogu onemogućiti seksualno uzbuđenje. Lokalne bolesti kao što su upale vagine, unutarnjeg sloja maternice, jajovoda ili jajnika, mogu omesti spolni čin zbog bolova, a iscrpljujuće sistemske bolesti, poput malignih tumora i bolesti srca i krvnih žila, mogu neizravno škoditi.

Tjelesni dismorfni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.