Ostanite dinamični!
"Čovjek može preživjeti potres, epidemiju, strašnu bolest, svaki oblik duhovne muke; no najrazornija tragedija koja ga može zadesiti bila je i ostat će tragedija spavaće sobe." (Tolstoj)
Somatizacijski poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Prognoza
Liječenje
Edukacija bolesnika
Prikaz slučaja
Uvod
Somatizacijski poremećaj je kronični, jaki psihijatrijski poremećaj koji se odlikuje mnogim recidivirajućim klinički značajnim tjelesnim tegobama (uključujući bol i gastrointestinalne, seksualne i neurološke simptome) koji se ne mogu objasniti potpuno fizičkom bolešću.
Simptomi se obično javljaju prije 30-te godine starosti i prisutni su nekoliko godina prije nego se bolesnik obrati psihijatru. Bolesnici obično imaju dugu i kompliciranu povijest kontakata s primarnom i specijalističkom zdravstvenom zaštitom. Patofiziologija somatizacijskog poremećaja je nepoznata. Pretpostavlja se da može biti povezana uz povećanu svijest o normalnim tjelesnim funkcijama koja prilikom pristrane interpretacije sugerira tjelesnu bolest. Kod bolesnika sa somatizacijskim poremećajem može biti povišen tonus autonomnog živčanog sustava koji može uzrokovati fiziološke učinke kao što su tahikardija, povećan motilitet gastrointestinalnog sustava ili povećan mišićni tonus koji može uzrokovati bolne senzacije (npr. tenzijska glavobolja).
Tjelesni dismorfni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
Zdravlje: stres i napetost
Dobro je zdravlje temelj razvoja mentalnih mogućnosti. Svaka naša djelatnost, mišljenje i osjećanje ovise o stanju našeg živčanog sustava - tijela. U dane kada se osjećamo odmorenim i svježim svaka djelatnost izgleda lakša i djelotvornija. Naprotiv, u dane kada smo napeti i umorni izražavamo loše raspoloženje u svemu što činimo. Svako iskustvo, svaka djelatnost ostavlja neku promjenu u živčanom sustavu. Te promjene zovemo stres. Svjetlo koje pada u oko uzrokuje neke kemijske promjene u živcu oka, taj poticaj putuje dalje i uzrokuje daljnje promjene u živcima kojima prolazi. Zvuk koji čujemo, film koji gledamo, itd. Svako iskusvo ostavlja promjene u živčanom sustavu. Takve promjene zovemo stres. Stres se dakle može shvatiti kao neka strukturalna ili materijalna promjena, abnormalnost u tijelu prouzrokovana životnim iskustvom. Svako isustvo, pozitivno ili negativno, ako izaziva preopterećnje, može u sustavu duh/tijelo prouzročiti stres.
Neki psihološki aspekti corona virusa
Izvor: Kamenjar https://kamenjar.com/neki-psiholoski-aspekti-corona-virusa/?fbclid=IwAR33ID9ZsKIQdN4q8AmhX5JLa0F0qPZrmGCfRu2UOIWLUtKgT77hYNqOZAw
Objavljeno 23/03/2020 Objavio A. Majic
Rijetko da netko nije čuo za pojam PTSP/PTSD kojeg se kontekstualizira s vojskom i ratom. PTSP nije rezerviran samo za rat i vojnike, već i za civile koji se nađu u iznimno psihički zahtjevnoj situaciji koja nadilazi kapacitete psihičke strukture osobnosti pojedinca.
Seksualni problemi kod žena
Obično svaka žena napreduje kroz ciklus seksualnog odgovora svojim vlastitim tempom. Međutim, ženski seksualni problemi se mogu pojaviti ako se bilo koja faza ciklusa seksualnog odgovora ne dogodi. Ovaj ciklus se odnosi i na muškarce i na žene, iako s različitim fizičkim promjenama i s različitim tempom. Ciklus seksualnog odgovora uključuje četiri koraka a to su želja, uzbuđenje, orgazam i razrješenje (rezolucija, smirenje).
