Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.
Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju
Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.
Osovina hipotalamus - hipofiza - kora nadbubrežne žlijezde zajedno sa simpatičkim sustavom povezuje centralni živčani sustav i periferiju tijela. Središnje mjesto osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde nalazi se u neuronima paravaentrikularne jezgre hipotalamusa. Ovi neuroni luče hormon koji oslobađa kortikotropin, engl. corticotropin releasing hormon (CRH), te neurone koji luče arginin-vazopresin (AVP). Noradrenergični neuroni se nalaze u locus ceruleusu jezgri produžene moždine. Jedan i drugi centar su povezani, posjeduju osnovnu dnevnu aktivnosti i zajedno s perifernim produktima (hormonima) reagiraju u stresu, pa su poznati još i pod imenom stresni sustav.
lotoIstraživanja su pokazala da klađenje može prerasti u ovisnost u kojem slučaju je osoba ovisna o aktivnosti koja proizvodi iste učinke kao i droga. Ovisnik, unatoč spoznaji o tome da mu klađenje donosi štetu, nastavlja s tom aktivnošću i uvjerava sam sebe da će velikim dobitkom i pokrivanjem dugova prekinuti s klađenjem. Dok se većina ljudi kladi da se opusti i zabavi, za neke se ljude klađenje može razviti u problem.
U širem smislu, ovisničko ili patološko klađenje uzrokuje razaranje svih aspekata života: psiholoških, fizičkih, socijalnih i poslovnih; uništava obiteljske veze, vodi do gubitka prijatelja, zaposlenja, uništava integritet osobe. Ovisničko se klađenje ponekad spominje i kao «skrivena bolest», jer ne postoje vidljivi fizički simptomi (za razliku od, na primjer alkohola koji se osjeti u dahu osobe koja ga je konzumirala).
Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na pozitivne, negativne, kognitivne (spoznajne) i afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja).
Halucinacije su vrlo česte u bolesnih od shizofrenije. Halucinacije su obmane osjetila kod kojih ne postoji stvarni podražaj, a osoba koja halucinira opaža kao stvarno ono čega uopće nema. Najčešće i tipične za shizofreniju su slušne halucinacije, osobito glasovi. Radi se o glasovima koje čuje samo bolesnik. Najčešće glasovi međusobno razgovaraju, komentiraju bolesnikovo ponašanje, daju savjete ili kritiziraju bolesnika. Glasovi mogu i zapovijedati pa govorimo o zapovijednim (imperativnim) halucinacijama. Rjeđe su vidne halucinacije, što znači da vide stvari koje ne postoje, npr. mogu vidjeti neku neobičnu svjetlost, mogu vidjeti čudovišta, vraga i sl. Mogu imati tjelesne halucinacije što znači da imaju osjećaje po tijelu koji nisu izazvani pravim podražajem osjetila. Tako npr. mogu osjećati da im se unutarnji organi raspadaju ili putuju po tijelu, da im struja prolazi kroz noge što često povezuju s drugim bolesnim idejama (kao npr. da ih netko tako nevidljivim silama uništava).
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745
