Sudeći prema rezultatima brojnih anketa, statističkim i drugim podacima, svi mi, pogotovo oni koji rade s mladima, moramo biti u stanju pripravnosti
Ovisnosti (alkohol, duhan i psihoaktivna sredstva), nova opća opasnost koja se nakon domovinskog rata nadvila nad našu domovinu, pozivaju na akciju svih koji rade s mladima. zašto mladi čovjek krene putem neke ovisnosti, zbog znatiželje, loše obitelji ili osobnog dokazivanja, nitko ne zna pravi odgovor.
Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…
Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:
* radoznalost 17%
* afirmacija među vršnjacima 43%
* osobni problemi 29%
* redukcija neugode 25%
* hedonizam 27%
* problemi u obitelji 9%
* neznanje 1%.
Osovina hipotalamus - hipofiza - kora nadbubrežne žlijezde zajedno sa simpatičkim sustavom povezuje centralni živčani sustav i periferiju tijela. Središnje mjesto osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde nalazi se u neuronima paravaentrikularne jezgre hipotalamusa. Ovi neuroni luče hormon koji oslobađa kortikotropin, engl. corticotropin releasing hormon (CRH), te neurone koji luče arginin-vazopresin (AVP). Noradrenergični neuroni se nalaze u locus ceruleusu jezgri produžene moždine. Jedan i drugi centar su povezani, posjeduju osnovnu dnevnu aktivnosti i zajedno s perifernim produktima (hormonima) reagiraju u stresu, pa su poznati još i pod imenom stresni sustav.
Poremećaji prehrane mogu se liječiti i vratiti normalna tjelesna težina. Što prije se ovi poremećaji dijagnosticiraju i liječe, bolji će biti rezultati. Zbog svoje složenosti, poremećaji prehrane zahtijevaju cjelovit plan liječenja koji uključuje liječničku skrb i nadzor, psihosocijalne zahvate, nutricionističko savjetovanje i po potrebi upravljanje lijekovima. U vrijeme dijagnosticiranja, klinički liječnik mora odrediti je li osoba u neposrednoj opasnosti i treba li hospitalizaciju.
Shizofrenija je bolest mozga i temeljna je terapija lijekovima - antipsihoticima. Međutim, za što bolji uspjeh u liječenju ove složene bolesti moramo koristiti sve moguće i dostupne načine liječenja koji će imati optimalno povoljni učinak na tijek bolesti, pa se stoga liječenje shizofrenih bolesnika provodi farmakoterapijom i psihosocijalnim metodama liječenja i rehabilitacijom.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745
