Depresija - nevidljivi ubojica

Depresija - nevidljivi ubojica



Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.

Depresija

Depresija

"Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da je depresija 4. najveći svjetski zdravstveni problem, a 2020. godine biti će 2. svjetski zdravstveni problem. Depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima."

Murray i Lopez, 1996.


Uvod
Često neprepoznati poremećaj
Visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih
Velika smrtnost
Gubitak radne sposobnosti
Tablica 1. 10 vodećih uzroka radne nesposobnosti u svijetu 1990.g. prema SZO
Kako prepoznati depresivni poremećaj i postaviti dijagnozu
Koji su kriteriji za veliku depresivnu epizodu (prema DSM-IV)
Oblici depresivnog poremećaja
Liječenje depresivnog poremećaja
Popis literature

Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje

Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje


Redovni seks za naše tijelo i psihu predstavlja više nego sam užitak i zabavu. Seks igra važnu ulogu u našem fizičkom i emocionalnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje, što se objašnjava jačanjem imunološkog sustava, poboljšanjem prokrvljenosti vitalnih organa, popuštanjem bolova, regulacijom hormona i većim stupnjem životne radosti i zadovoljstva. Dobar seks je zdrav za opterećeni ljudski mozak, a dugoročno štiti srčano-žilni sustav.

Seksualno aktivni ljudi su rjeđe na bolovanju, društveniji su, bolje raspoloženi i više uživaju u životu. Ovo su rezultati koje je Dr Ted Mcllvenna (Institute for Advanced Study of Human Sexuality, San Francisco) dobio istražujući seksualni život 90 000 američkih odraslih osoba.

Definicija kockanja

Definicija kockanja

U međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X(F63.0,Z72.6) i DSM-IV-TR(312.3), patološko kockanje je navedeno kao jedna od šest kategorija poglavlja »Poremećaji kontrole ponašanja». ((American Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental disorderes, fourth Edition, Text Revision, Electronic DSM-IV-TR-TM Plus; Washington, DC: American Psychiatric Publishing Inc., 2003.)

Definicija poremećaja kontrole ponašanja glasi: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu, i koji je obično obeležen zadovoljstvom nakon što se izvede.

Bitno obeležje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju, impulsu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Poremećaj se ogleda u tome da osoba ima rastući osećaj napetosti i uzbuđenja pre samog čina, a za vreme samog čina osećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju javiti žaljenje, kajanje i osećaj krivice.

Bitno obeležje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje, koje unosi razdor u lična, porodična i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovlađuju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X prepoznata su dva poremećaja u vezi sa kockanjem i označena su šiframa:
  • Z 72.6 – kockanje i klađenje koji se povezuju sa načinom života i odnose se na problematično kockanje
  • F 63.0 – patološka sklonost kockanju kao poremećaj kontrole navika i impulsa

Opsesivno-kompulzivni sindrom

Opsesivno-kompulzivni sindrom


Opsesivno-kompulzivni sindrom je poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.

 

Bulimija nervoza

Bulimija nervoza

 

- Uvod

- Epidemiologija

- Etiologija

- Dijagnoza

- Klinička slika

- Prognoza

- Liječenje

- Prikaz slučaja

Uvod

Bulimija nervoza je sindrom okarakteriziran ponavljanjem napadaja pretjeranog jedenja i prekomjerne zaokupljenosti kontrolom tjelesne težine koji dovodi do prekomjerna jela, nakon čega slijede povraćanje ili uporaba sredstava za čišćenje (purgativa).

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

Mentavio - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

ProwenExpert-Seal - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin