Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa

Izvor: http://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/nesto-se-jako-cudno-dogodilo-u-mojem-gradu-knjiga-za-djecu-od-3-do-8-godina-o-pandemiji-korona-virusa.html?fbclid=IwAR3KONrta-Pcsw85G0uGLcxmRonmxC__0StJeDqB6wnhY4YqF-FOCi7keJM 

Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa
Petak, 27 Ožujak 2020 15:53

Knjigu „Something strange happened in my city“ poznate psihologinje izv. prof. dr. sc. Shue-Chen “Jenny” Yen (Odsjek za Dječju i Adolescentnu psihologiju, Sveučilište u Kaliforniji, Fullerton, SAD), koja je namijenjena djeci u dobi od 3-8 godine, te njihovim roditeljima, odgajateljima i učiteljima s ciljem boljeg razumijevanja i suočavanja s pandemijom korona virusa, prilagodila je i prevela na hrvatski jezik izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić, a lekturu hrvatske verzije napravila je doc. dr. sc. Maja Opašić. Nadamo se da će knjižica biti koristan materijal u trenutnoj situaciji!

Link za preuzimanje knjige: Ovdje preuzmite.

Menopauza i seksualni problemi

Menopauza i seksualni problemi
Kako žene stare, pojavljuju se neki seksualni problemi koji utječu na njihovo fizičko zdravlje. Jedan primjer ovoga je problem menopauze. Kada ovaj problem iskrsne, može utjecati na cijeli sustav žene. Seksualni problemi se događaju kao rezultat hormonske neravnoteže. Kao osoba koja vrednuje zdravlje, vrlo je važno da steknete razumijevanje o menopauzi i drugim seksualnim problemima prisutnim u vašem tijelu. U vezi s tim, saznat ćete o nekim seksualnim problemima koji uključuju menopauzu i mogućim tretmanima potrebnim da preokrenete stanje.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Dijagnoza i tijek shizofrenije

Dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri. Dijagnoza se temelji na ciljanom i strukturiranom psihijatrijskom razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema nikakvih specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju, tj. shizofrenija se ne može dijagnosticirati nikakvim snimanjem strukture ili funkcije mozga kao ni pretragama moždane tekućine, krvi, urina i slično.

Dijagnostički kriteriji za shizofreniju (MKB-10)

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Alzheimerova demencija - bolest nepoznatog uzroka

Bolesnik najprije počinje zaboravljati svakodnevne, relativno nebitne
činjenice, rijetko spominjana imena ljudi i slično, no ubrzo
zaboravlja dogovore i obveze, važne činjenice iz svakodnevnog života,
poput onih da plinsko kuhalo treba zatvoriti, struju isključiti itd.
Time postupno postaje ovisan o manjem ili većem stupnju tuđe pomoći