Napadi panike i panični poremećaj
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.
Socijalne fobije su poremećaji koji se očituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremećajem se plaše svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pri čemu su simptomi mnogo jače izraženi nego kad je riječ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.
Žene i impotencija
Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini problema impotencije često postaje uzrok frustracije kod žene.
Stava, kada se žena nađe suočena s činjenicom da njen partner ima problem erektilne disufnkcije, da je odlazak u apoteku po čarobnu pilulu nije jedina stvar koju bi trebalo razmotriti, je pogrešan. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem već se dotiče i drugih aspekata života. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem u tom smislu jer ona može biti posljedica još neotkrivenih bolesti kao što su dijabetes, visok kolesterol ili bolesti srca ili posljedica uzimanja nekih lijekova. Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini ovog problema često postaje uzrok raznih negativnih emotivnih stanja kod žene, kao što su tjeskoba pa i gnjev. Supruga će ćesto početi misliti kako je njen suprug više ne voli, kako mu više nije privlačna ili da je vara s drugom ženom. Njene sumnje ili tjeskobu suprug može protumačiti kao napad na njega na što će on neprimjereno uzvratiti nakon čega počinje lanac međusobnog okrivljivanja. Nezadovoljstvo iz kreveta prenosi se u svakodnevnu komunikciju i ono što je najgore stvari se tako pogoršaju da dolazi do potpunog prekida komunikacije i emocionalne veze.
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja 
Po međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (MKB-10), to je poremećaj kod kojeg je dominirajuća pritužba perzistirajuća, teška, mučna bol, koja se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima ili tjelesnim poremećajima.
Najvažnije što netko može učiniti za depresivnu osobu je pomoći joj da dobije odgovarajuću liječničku pomoć. To obuhvaća ohrabrivanje bolesnika da ne prekida terapiju ili da potraži korekciju terapije ako ne dođe do poboljšanja.
Depresivne osobe ne traže da budu depresivne i takve primjedbe samo povećavaju njihov osjećaj osamljenosti i nesreće.
U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.
Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745