Smanjite stres, SPASITE SRCE
Godišnje 17 miliona ljudi širom svijeta umire od srčanog udara. Od toga ih je čak 80 posto iz srednje i slabo razvijenih zemalja, poput naše.
STRES, BOLEST, OPTIMIZAM: ŠTO MOŽEMO (PROBATI) UČINITI SAMI?
POSTED ON MARCH 16, 2020 BY ZPDADMIN
ZA ZPD PISALA ANDREA VRANIĆ
Od svih ljudi izloženih nekoj infekciji samo će se neki razboljeti. Jedan od razloga tome je i smanjena otpornost organizma nastala uslijed psihološkog stresa (npr. Segerstrom i Miller, 2004). Psihološki stres je povezan s promjenama imunološkog sustava.
Alkoholizam
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest. Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.
SINDROM KRONIČNOG UMORA - 20 načina kako ga se riješiti
Sindrom kroničnog umora ( SKU ) postao je jedna od najnovijih medicinskih zagonetki. Ova tegoba koju su u osamdesetim godinama mediji nazvali Yuppie-gripa ( bolesni manjak energije ) jer se činilo da napada mlade i ambiciozne ljude , osobito žene, isto tako zbunjene i frustrirane pacijente, liječnike i istraživače.
Oboljeli od SKU- pate od iscrpljujućeg umora, koji se može beskonačno nastavljati. Njihovi simptomi koji nalikuju gripi ? umor. Malaksalost, bolovi u mišićima, grlobolja, lagana groznica i natečeni limfni čvorovi ? često traju još dugo nakon svog početka koji se pogođenima isprva čini kao gripa, mononukleoza ili neka druga zarazna bolest. Depresija, česti pratilac mnogih kroničnih bolesti, može pratiti neki od drugih simptoma kroničnog umora. Isto vrijedi i za kognitivne probleme poput zbunjenosti i zaboravnosti, kao i poteškoće sa spavanjem.
Tjelesni dismorfni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
Paranoidna shizofrenija vs. paranoja
F20.0 Paranoidna shizofrenija
Paranoidna shizofrenija se javlja obično kasnije u životu od ostalih tipova shizofrenije, u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Karakteriziraju je bolesne ideje, halucinacije, manije proganjanja i sl. Bolesne ideje su pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti.
