Kockari - Informacije za članove porodice

Patološko kockanje je bolest zavisnosti i ono kao i svaka druga bolest ima svoje faze.

Pobijedite negativne misli

Svako od nas ponekad prolazi u životu periode kada ga zaokupe negativne misli poput straha, sumnje, ljutnje i mnogih drugih. Negativne misli blokiraju normalan tok životne energije i onemogućavaju nas u obavljanju svakodnevnih zadaća. Poželjno je u tom trenutku poznavati tehnike kako ih se možemo uspješno riješiti.

Kockanje - PREVENCIJA

Prevencija patološkog kocaknja može biti primarna, sekundarna i tercijalna.

Program i radionice

Reintegracija,rehabilitacija i pomoc porodicama

VRSTE POREMEĆAJA PREHRANE

Prehranu kontrolira mnogo čimbenika, uključujući apetit, hranu, dostupnost, navike obitelji, vršnjaka i kulturne običaje, te se tiče i kontrole volje.

Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa

Izvor: http://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/nesto-se-jako-cudno-dogodilo-u-mojem-gradu-knjiga-za-djecu-od-3-do-8-godina-o-pandemiji-korona-virusa.html?fbclid=IwAR3KONrta-Pcsw85G0uGLcxmRonmxC__0StJeDqB6wnhY4YqF-FOCi7keJM 

Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa
Petak, 27 Ožujak 2020 15:53

Knjigu „Something strange happened in my city“ poznate psihologinje izv. prof. dr. sc. Shue-Chen “Jenny” Yen (Odsjek za Dječju i Adolescentnu psihologiju, Sveučilište u Kaliforniji, Fullerton, SAD), koja je namijenjena djeci u dobi od 3-8 godine, te njihovim roditeljima, odgajateljima i učiteljima s ciljem boljeg razumijevanja i suočavanja s pandemijom korona virusa, prilagodila je i prevela na hrvatski jezik izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić, a lekturu hrvatske verzije napravila je doc. dr. sc. Maja Opašić. Nadamo se da će knjižica biti koristan materijal u trenutnoj situaciji!

Link za preuzimanje knjige: Ovdje preuzmite.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.