STRES, BOLEST, OPTIMIZAM: ŠTO MOŽEMO (PROBATI) UČINITI SAMI?

POSTED ON MARCH 16, 2020 BY ZPDADMIN

ZA ZPD PISALA ANDREA VRANIĆ

Od svih ljudi izloženih nekoj infekciji samo će se neki razboljeti. Jedan od razloga tome je i smanjena otpornost organizma nastala uslijed psihološkog stresa (npr. Segerstrom i Miller, 2004). Psihološki stres je povezan s promjenama imunološkog sustava.

Shizoafektivni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja

Problemi u spolnosti mogu ukazati na zdravstvene tegobe

Problemi u spolnosti mogu biti rani indikator opake bolesti. Nemojte previdjeti na koje bolesti ukazuju!

Problemi u spolnosti mogu biti samo vrh ledene sante
Vrlo će vas rijetko liječnik pitati o vašem spolnom životu. Najčešće se to dogodi kada se kakav simptom koji imate može povezati sa vašom aktivnošću u krevetu. Većinom su upravo problemi u spolnosti pokazatelji drugih zdravstvenih problema. Uz jednostavno pitanje liječnika i iskren odgovor možete si spasiti život. Dr Andrew McCullough to kaže na slikovit način: „Ako muškarac ima erektilnu disfunkciju, to može biti samo vrh ledene sante!“ Kanadski i nizozemski liječnici su u zajedničkom istraživanju pokušali saznati u koliko slučajeva su se prije pojave ozbiljne bolesti već pojavili problemi u spolnosti. Istraživali su da li problemi u spolnosti mogu biti znak upozorenja za infarkt, dijabetes, depresiju, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda