Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Angststörungen

Angststörungen sind psychische Erkrankungen, die durch anhaltende und übermäßige Angst oder Sorge gekennzeichnet sind. Diese Angstgefühle können sehr belastend sein und das tägliche Leben der betroffenen Person stark beeinträchtigen.

INFORMACIJE ZA KOCKARE

Napadi panike i panični poremećaj

Napadi panike su danas česta pojava, no većina ljudi se oporavi bez liječenja, dok manji broj ljudi razvije panični poremećaj.

Ova epidemija se širi brže od koronavirusa, upozorava medicinska sestra

Donosimo savjete medicinske sestre Brie Gowen koja upozorava na opasnu epidemiju straha koja se širi brže od koronavirusa:

”Medicinska sam sestra i bavim se intenzivnom njegom. Radim u velikim gradovima koji vide tisuće putnika dnevno. Imam svoja promišljanja o virusu koji je već postao pandemija.

Iako COVID-19 nosi svoje poteškoće i brige, nekoliko je stvari ostalo isto. Na primjer, kao medicinsko osoblje, godišnje vidim desetke tisuća ljudi koji umiru od obične gripe. Iako broj zaraženih od COVIDA-19 nije toliko velik, u potpunosti podržavam preventivne mjere protiv virusa. Reći ću vam jednu tajnu. Bavim se aktivizmom koji upozorava na pranje ruku od 1997., otkako sam postala medicinska sestra.

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).