Epilepsija pomoć i samopomoć

Pročitajte nekoliko savjeta koji vam mogu olakšati svakodnevne probleme i učiniti život ugodnijim. Uvjerite se da su ti savjeti korisni i ljudima koji nemaju napadaje, a koristite ih ovisno o vrsti napadaja i problema koje imate.

Oblici depresije

Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.

Ovisnost o računalu

Ovisnost o računalu - bolest koja se širi

Mladića iz Đakova u zagrebačku je dnevnu bolnicu dječje psihijatrije dovela policija. On je jedan od 14-ero djece koliko ih se godišnje u Hrvatskoj liječi od ovisnosti o računalima.
Kad sam opazila da to postaje ozbiljno, pokušali smo ga odvojiti od računala isključivanjem interneta, no tada bi izgubio kontrolu, prijeteći da će se odseliti ili učiniti ono najgore. Budući da je odbijao svaki pokušaj stručne pomoći, morala sam poduzeti najteži korak u svom životu i - odvesti ga na liječenje u pratnji policije. Dok sam gledala kako ga prisilno odvode, jer se tome opirao, srušio mi se cijeli svijet - ispričala je majka mladića.

Insomnija

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.

Intimnost kao ključ dugoročnog seksualnog zadovoljstva

Novi standardi seksualne uspješnosti ističu kvantitet. Časopisi, TV serije, filmovi, pop pjesme i sveprisutna Internet pornografija govore da je više seksa, naprosto, bolje. I ne samo to. Poruke, koje stizu sa svih strana, nastoje nas uvjeriti da seksualno zadovoljstvo počiva na učestalosti i intenzitetu seksualnih odnosa (pod čime se gotovo isključivo misli na snošaj). Drugim riječima, seksualni junaci našeg doba žene su i muškarci koji praktički ne prestaju s eksplozivnim, divljim, ultra-super-hiper strastvenim seksualnim aktivnostima - ili o tome, barem, stalno maštaju. Uspješan seksualni život sveden je na "ovdje i sada", na strastveni trenutak, i pretvoren u jednoobrazni (i dobrim dijelom mehanički) atletski seks inspiriran pornografskim standardom. Važnost neočekivanoga, to jest erotskog iznenađenja, raznolikosti dodira i osjeta zamijenila je "strojna obrada partnerova tijela", to jest princip što brže i izdržljivije penetracije. Time, dakako, ne želim reći da je visoko intenzivan seks loš ili nepoželjan. Daleko od toga. Divlji je seks važan jednako kao i vođenje ljubavi, istraživalački seks ili kućno "seksualno liječenje". Ono što nastojim naglasiti jest činjenica da suvremena seksualna kultura, zasićena seksualnim impulsima, pokazuje tendenciju brisanja erotske raznolikosti i senzualnosti, zamjenjujući je diktaturom atletskog seksa.