Insomnija

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.

Depersonalizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.

ISTODOBNO NAM SE DOGODIO I VIRUS I POTRES, A PSIHOLOZI SAVJETUJU: ‘U toj situaciji jedna stvar je najpogubnija’

Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/istodobno-nam-se-dogodio-i-virus-i-potres-a-psiholozi-savjetuju-u-toj-situaciji-jedna-stvar-je-najpogubnija/ 

24.03.2020. Autor: Danas.hr

‘Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’, ističe Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima.

Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, kazuje za Vijestihr nekoliko stručnjaka. Napominju kako su i strah i panika su prirodne i očekivane reakcije.

Epilepsija savjeti za trudnice

EURAP (European Register of Anti-epileptic Drugs and Pregnancy, tj. Europski registar antiepileptika i trudnoće) je registar koji za dobrobit majki s epilepsijom i njihove djece prospektivno i multicentrično prati trudnoću uz istodobnu primjenu antiepileptika.

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.